Kakve vođe stvara permisivan odgoj? Stručnjaci o traženju ravnoteže između slobode i odgovornosti

DOBA Fakultet je 4. rujna 2025. ugostio okrugli stol pod nazivom »Permisivan odgoj i budući vođe – između slobode, odgovornosti i psihološke zrelosti«, koji je okupio stručnjake iz područja psihologije, obrazovanja i menadžmenta. Među sudionicima bili su dr. Leonida Zalokar, direktorica Stručnog centra Planina, mag. Marijana Kolenko, ravnateljica Osnovne škole Lava, dr. Marko Divjak, istraživač i visokoškolski nastavnik na DOBA Fakultetu, Danijel Vuk, direktor poduzeća Termo Shop, te dr. Daša Grajfoner, voditeljica Centra za poslovni coaching i visokoškolska nastavnica na DOBA Fakultetu. Događaj je moderirala direktorica DOBA Fakulteta, Jasna Dominko Baloh.

Raspravu, koju je pratilo više od 250 sudionika – većinom putem interneta – osvijetlila je pitanje kako odgojni trendovi, koji naglašavaju slobodu na račun odgovornosti, utječu na oblikovanje budućih generacija vođa i društva u cjelini.

Permisivan odgoj kao sistemska zamka

Središnja tema okruglog stola bila je problematika permisivnog odgoja, koji često znači nedostatak jasnih granica i strukture u odgoju djece. Dr. Zalokar permisivan je odgoj označila kao »sistemsku zamku«, koja djeci onemogućuje razvoj unutarnje samodiscipline. Posljedično, takvi pojedinci teže kontroliraju vlastite emocije i odluke, što dugoročno utječe na njihovu sposobnost funkcioniranja u zajednici. Zalokar je upozorila na prijetnju koju takav odgoj predstavlja društvenim vrijednostima i integritetu zajednice te naglasila potrebu redefiniranja odgoja.

Na njezine se zaključke nadovezala mag. Kolenko, koja je problematiku osvijetlila s praktične strane školskog sustava. Dodala je da permisivan odgoj bez jasnih granica djecu oštećuje i uzrokuje dugoročne negativne posljedice u društvu, poput neprilagođenog ponašanja, nepoštivanja i nedostatka vrijednosti. Istaknula je nužnost odlučnog odgojnog djelovanja i kod kuće i u obrazovnim institucijama. Škola može djelovati kao amortizer obiteljskog okruženja, ali u odgoju svatko ima svoj dio odgovornosti – i učitelji i roditelji.

Vođenje u svijetu bez granica

Kako se posljedice permisivnog odgoja odražavaju u poslovnom svijetu, objasnio je dr. Divjak. Vođe odgojene u permisivnom okruženju često se ističu empatijom i kreativnošću, no teže se nose s odgovornošću, disciplinom i poštivanjem rokova. Takvi pojedinci mogu biti uspješni u fleksibilnijim okruženjima, poput start-up poduzeća, ali u strukturiranim organizacijama trebaju dodatnu podršku. Dodao je da se te manjkavosti mogu ublažiti strukturiranim intervencijama koje potiču razvoj samoučinkovitosti, odgovornosti i upornosti.

Vuk je ponudio pogled iz gospodarstva. Naglasio je da poduzeća danas trebaju vođe koji su autentični, znaju se brzo prilagoditi i povezivati različite generacije s vrijednostima poput odgovornosti, marljivosti i suradnje. Prema njegovom mišljenju, »pravi vođa budućnosti znat će slobodu povezati s odgovornošću te ujediniti ljude, tehnologiju i viziju u zajedničku priču.« Ključnu ulogu ima primjer koji vođa daje svojim suradnicima.

Rasprava nije ostala samo na analizi problematike, već je ponudila i moguća rješenja. Dr. Grajfoner istaknula je ulogu coachinga u razvoju vođa. Coaching omogućuje budućim vođama da nadvladaju ograničavajuće odgojne obrasce i razviju psihološku zrelost potrebnu za autentično vođenje. Ovim pristupom, prema njezinim riječima, grade se svjesniji, odgovorniji i empatičniji vođe, sposobni stvarati snažne i psihološki otporne timove.

Zaključak: nužnost društvenog dijaloga

Okrugli stol pokazao je da permisivan odgoj nije samo akademski problem, nego izazov koji se dotiče temelja našeg društva. Stručnjaci su se složili da je potrebno ponovno uspostaviti ravnotežu između slobode i odgovornosti, pri čemu moraju aktivno sudjelovati svi koji sudjeluju u oblikovanju društva – od roditelja i školskog sustava do poduzeća.

DOBA Fakultet ovim je događajem ponovno potvrdio svoju predanost interdisciplinarnom povezivanju, odgovaranju na društvene potrebe i otvorenoj raspravi o tome kakvu budućnost želimo oblikovati – ne samo kao obrazovna institucija, nego i kao dio šire zajednice koja doprinosi razvoju odgovornog i otpornog društva.