Generacija Z između autonomije i odgovornosti: kako odgoj oblikuje radnu kulturu budućnosti

Na DOBA Fakultetu u utorak, 15. rujna 2026., održan je okrugli stol Odgoj danas – radna kultura sutra, koji je povezao perspektive psihologije, istraživanja, mladih i gospodarstva. Sugovornice su raspravljale o tome kako odgoj, obrazovanje i društvene okolnosti utječu na mlade pri njihovu ulasku na tržište rada te kakvu ulogu pritom imaju poslodavci.

Rasprava je pokazala da generaciju Z nije moguće opisati jednostavnim oznakama poput »razmažena«, »preosjetljiva« ili »manje ambiciozna«. Mladi žele više autonomije, fleksibilnosti, smisla u radu i kvalitetnih odnosa, a istodobno i stabilnost, mogućnosti razvoja i jasne povratne informacije. Stoga uspjeh ne povezuju nužno samo s napredovanjem na hijerarhijskoj ljestvici, nego i sa zanimljivim poslom, financijskom sigurnošću, ravnotežom te kvalitetnim životom.

Granice i odgovornost ostaju važne

Dr. Leonida Zalokar, bivša ravnateljica Stručnog centra Planina pri Postojni, upozorila je da permisivni odgoj ne karakterizira nedostatak ljubavi, nego prije svega nedostatak granica. Istaknula je i pojavu »roditelja kosilica«, koji djeci pokušavaju ukloniti prepreke i frustracije.

Prema njezinu mišljenju, razvoj bez suočavanja s naporom, preprekama i neuspjesima nije moguć, stoga je važan odgoj koji povezuje odnos i podršku s jasnim granicama, očekivanjima i odgovornošću. 

Dr. Adela Černigoj, visokoškolska nastavnica na DOBA Fakultetu i istraživačica u području psihologije, upozorila je na opasnost generaliziranja obilježja cijele generacije. Mladi danas otvorenije govore o mentalnom zdravlju, što se može razumjeti i kao posljedica smanjenja stigme, a njihov odnos prema radu ne možemo odvojiti od dobi i društvenih okolnosti u kojima odrastaju. Kako je naglasila:

Ako sutra želimo zaposlenike koji će istodobno biti odgovorni i autonomni, danas im ne smijemo oduzeti ni autonomiju ni odgovornost.

Mladi žele fleksibilnost, a ne manje odgovornosti

Pogled mlade osobe pri ulasku na tržište rada komentirala je Lana Helena Grujič iz poduzeća SAVA INFOND, koja je naglasila važnost praktičnih iskustava već tijekom studija jer samo teorijsko znanje ne omogućuje pravi »uvid u stvarni posao.« Pri prvim radnim iskustvima, prema njezinu mišljenju, posebno su važni mentorstvo te otvorena komunikacija i o pogreškama i izazovima. Mladi očekuju više fleksibilnosti u organizaciji rada, no to ne znači manju spremnost na preuzimanje odgovornosti.

I Anisa Faganelj, voditeljica HR-a u poduzeću Income Leone i HR menadžerica 2021. godine, upozorila je da razgovor o mladima prečesto počinje pitanjem »kakvi su ti mladi«. Organizacije, prema njezinu mišljenju, moraju tražiti načine suživota različitih generacija te mladima jasno predstaviti ne samo što moraju učiniti, nego i zašto je njihov rad važan. Naglasila je:

Generacija Z je drugačija, ali drugačija prema našim mjerilima. Smatram, međutim, da je to fenomenalna generacija.

Koja je pritom uloga fakulteta?

Važan dio rasprave bio je posvećen i obrazovanju. Sugovornice su naglasile važnost praktičnog rada i konkretnih projektnih zadataka, razvoja kritičkog mišljenja te promišljene uporabe umjetne inteligencije. Fakulteti se pritom moraju zapitati kakve diplomante žele poslati u svijet rada i s kojim ih znanjima, kompetencijama i iskustvima mogu najbolje pripremiti za taj prijelaz.

Rasprava je tako pokazala da se pitanje generacije Z ne može rješavati ni samo prilagođavanjem mladima ni zahtjevom da se oni prilagode prethodnim generacijama. Ključ ostaje ravnoteža između autonomije i odgovornosti, podrške i jasnih očekivanja.

Jasna Dominko Baloh, direktorica DOBA Fakulteta i moderatorica okruglog stola, zaključila je raspravu mišlju koja sažima njezinu ključnu poruku:

Čeka nas mnogo izazova, no to ne znači da moramo snižavati očekivanja kako bismo došli do zajedničkog cilja.