Primijenjena psihologija

Psihološko savjetovanje je namijenjeno tretiranju psihičkih poteškoća pojedinca s ciljem poboljšanja njegova doživljavanja, ponašanja i interpersonalnih odnosa u životu. U usporedbi sa savjetovanjem, psihoterapija je dulji i dublji proces, koji je u pravilu i dugotrajniji. Zbog toga je psihoterapija učinkovita pri uklanjanju ili ublažavanju simptoma duševnog bola, kompleksnijih psihičkih problema i mentalnih poremećaja (npr. depresija, anksioznost). U okviru predmeta ćete upoznati osnovne principe tretiranja pojedinih savjetodavno-terapeutskih pristupa, znat ćete objasniti odnos osjećaji-mišljenje-ponašanje i provesti funkcionalnu analizu ponašanja prema principima kognitivno-bihevioralne teorije te na primjeru ocijeniti adekvatnost primjene pojedinog savjetodavnog, odnosno terapeutskog pristupa.

U svakodnevnom životu se konstantno susrećemo s projektima – zadatcima i djelatnostima, koje imaju točno određene ciljeve. Upravljanje projektima i projektna organizacija rada nije nikakav čarobni štapić, koji bi labavu skupinu bez točno određenih ciljeva i načina komunikacije na van i na unutra promijenila u tekući trak za izvedbu projekata. Upravljanje projektima zapravo znači najveću promjenu za one, koji projekt vode, te se od njih najviše i zahtjeva. Ovdje se ne radi o nekoj velikoj znanosti: osim detaljnog planiranja i poštivanja svih uvjeta, koje nam postavlja okolina, zahtjeva naime i mnogo discipline u praćenju odvijanja projekta te prije svega stalno prilagođavanje promjenama.

Što je to projekt? Kakav je dobar upravitelj projekta, koja znanja i karakteristike ima? Je li dovoljno da je velik stručnjak na sadržajnom području projekta? Od čega je sastavljen projektni plan i tko je odgovoran za pripremu projektnog plana? Kroz sadržaje predmeta te pomoću detektivske obrazovne igre razviti ćete kompetencije upravljanja projektima.

Od psihologa se očekuje da mogu pozorno slušati druge, da se mogu psihički i emocionalno uživjeti u sugovornika te pravodobno postavljati daljnja pitanja i utjecati na sugovornika. Predmet Kompetencije psihologa bavi se razvojem socijalnih i komunikacijskih kompetencija te poticanjem samoregulacije i spretnosti refleksije za studij, društvo i rad. Sastavnica predmeta su i uvod i osnove psihometrije, koja je područje psihologije koje se općenito bavi teorijom i principima mjerenja u psihologiji. U okviru predmeta ćete na osnovi studije primjera pripremiti scenarij uspostavljanja i vođenja savjetodavno-terapeutskog odnosa u različitim psihosocijalnim kontekstima, naučit ćete prepoznavati najčešće prepreke i izazove u psihološkoj terapiji te definirati odgovarajuće principe rada za suočavanje s njima. Znat ćete pripremiti plan psihološke terapije pojedinca na osnovi njegove anamneze. U okviru predmeta ćete upoznati i osnove mjerenja u psihologiji te temeljne zakonitosti i principe psihološkog testiranja, upoznat ćete se s metodama i postupcima za mjerenje osjećaja, mišljenja i stavova, osobinama ličnosti i sa sposobnostima te razumjeti psihometrijske karakteristike koje definiraju kvalitetu (psiholoških) testova.

Metodologija društvenih znanosti proizlazi iz sociologije, koja je po svojoj prirodi »sumnjičava« znanost. Sociologija ništa ne shvaća kao nešto samo po sebi razumljivo, ona ne vjeruje da je život kakvim se nama pokazuje, neprestano se zapitkuje što se skriva iza svega. Društvo i kulturu misli na način, koji vodi u potrebu za daljnjim objašnjenjima. A kako sociolog sebi objašnjava kako društvo djeluje? Istraživanjem. Na način da ljude promatra, ispituje, neko vrijeme živi s njima, preračunava službene statističke podatke, analizira medijske tekstove, itd. O tome kako to treba raditi, govori metodologija društvenih znanosti.

Kroz sadržaje predmeta ćete se upoznati s osnovnim konceptima u metodologiji sociološkog istraživanja, postavljanjem istraživačkih pitanja i oblikovanjem istraživačkih hipoteza, skupljanjem podataka, oblikovanjem anketnih upitnika, i sl.

Zašto smo nekim ljudima skloniji nego drugima? Zašto se ponekada u javnosti ponašamo drukčije nego privatno? A kako djeluje utjecaj većine ili manjina? U okviru primijenjene socijalne psihologije ćete pokušati razumjeti jezgru i uzroke ponašanja i razmišljanja pojedinca u društvenim situacijama. U okviru predmeta Primijenjena socijalna psihologija ćete razumjeti sustavnu primjenu socijalnih psiholoških konstrukata, teorija, intervencijskih tehnika, istraživačkih metoda i rezultata istraživanja za bolje razumijevanje ili poboljšanje socijalnih problema. Također, u okviru predmeta ćete upoznati osnovne pojmove i koncepte socijalne psihologije te produbljeno razumjeti djelovanje društva i kolektivnih fenomena. Osposobit ćete se za prepoznavanje grupne dinamike, predviđanje ponašanja ljudi u skupinama, prepoznavanje razlika međugrupnog ponašanja i uzroka diskriminacije. Produbljeno ćete razumjeti socijalne sastavne elemente interpersonalnih odnosa i uzroke agresivnog ponašanja te sposobnost upravljanja situacijskom agresivnošću.

Psihologija učenja se usredotočuje na niz tema povezanih s time kako ljudi uče i komuniciraju sa svojim okruženjem. Zbog toga su psiholozi koji djeluju u području obrazovanja, usredotočeni na prepoznavanje i proučavanje metoda učenja, kako bi bolje razumjeli kako ljudi apsorbiraju i pohranjuju nove informacije. Učenje je cjeloživotni pothvat. Ljudi ne uče samo u školi, već uče i na poslu, u socijalnim situacijama te čak i kada obavljaju jednostavne zadatke. Tako ćete u okviru predmeta upoznati temeljne zadatke psihologije učenja, psihološke definicije učenja, aplikacije osnovnih paradigama/pristupa učenju u pedagoško-psihološku praksu, neurofiziološke osnove djelovanja mozga i sazrijevanje te suvremene trendove učenja i programe za poticanje učenja. Upoznat ćete čimbenike učinkovitosti učenja, motivaciju za učenje te rezultate učenja i značenje samoučinkovitosti, slike o sebi u učenju, metode učenja i strategije u povezanosti s rezultatima učenja. Isprobat ćete se i u autoregulacijskom učenju, u autorefleksiji, u samovrjednovanju i u provjeravanju rezultata učenja.

Kadrovska psihologija se bavi selekcijom, odabirom, uvođenjem, osposobljavanjem, napredovanjem, ocjenjivanjem i savjetovanjem zaposlenika. Proučava i druge aspekte rada, uspješnost, zadovoljstvo na poslu i odnose između voditelja i zaposlenika na radnom mjestu. U okviru predmeta ćete upoznati kako pripremiti analizu rada te kako poticati, ocjenjivati i mjeriti radnu uspješnost, kako provoditi vanjsku i unutarnju selekciju kandidata i razgovore za zapošljavanje, naučit ćete i kako implementirati psihološke spoznaje i u područje razvoja zaposlenika te sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu. U okviru predmeta ćete naučiti sastaviti jednostavan kompetentni model za odabrano radno mjesto, pripremit ćete scenarij za vođenje selekcijskog intervjua s naglaskom na korištenju bihevioralnih pitanja te na temelju primjera pripremiti psihološki profil kandidata i prijedlog daljnjih mjera (zaposlenje, napredovanje u karijeri, radna uspješnost itd.).

Zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već je i stanje savršenog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja (dobrog osjećaja). Dakle, bez mentalnog zdravlja nema zdravlja. Mentalno zdravlje je definirano kao pozitivan odnos prema sebi i drugima, uspješno hvatanje u koštac s izazovima, pozitivna slika o sebi, visoko samopoštovanje, osjećaj moći, optimizam i sposobnost suočavanja s poteškoćama. A mentalni poremećaj je oznaka za širok spektar poteškoća s različitim simptomima. Mentalne poremećaje obično definiraju neznačajne kombinacije misli, osjećaja, ponašanja, odnosa s drugima i poteškoća u izvršavanju svakidašnjih obveza, koje značajno sprječavaju funkcioniranje pojedinca u svakodnevnom životu. U okviru predmeta ćete upoznati teoriju mentalnih poremećaja, opću i specijalnu psihopatologiju, suvremene koncepte psihoterapije i psihosocijalnog savjetovanja te koncepte mentalnog zdravlja. Na osnovi konkretnog slučaja ćete znati prepoznavati znake i simptome mentalnih poremećaja te ih pozicionirati u jednu od temeljnih kategorija mentalnih poremećaja te znati oblikovati konkretne mjere i mehanizme za jačanje mentalnog zdravlja.

S izazovima osobnog menadžmenta svakodnevno se susrećemo. A sada navedimo samo neke: Kako organizirati vrijeme da bismo na poslu i u privatnom životu bili što učinkovitiji i zadovoljniji? Kako se hvatati u koštac sa stresnim situacijama? Kako učinkovito komunicirati? Kako učinkovito rješavati konflikte? Kako što učinkovitije usvajati nova znanja i vještine te kako razmišljati i djelovati što kreativnije? Kako što bolje ostvarivati svoje ciljeve?

Studenti će na ovom predmetu razviti različite kompetencije, neće samo razumjeti značenje čimbenika koji određuju osobnost i steći znanje za razumijevanje mentalnih procesa, već će se upoznati i s temeljnim pojmovima poslovne i socijalne psihologije u poslovnoj organizaciji te će steći znanja za upoznavanje socijalnog ponašanja u organizacijama.

U današnje dinamično vrijeme neprestane su promjene postale jedna od rijetkih konstanta. S obzirom na to da živimo u vrijeme sve bržih promjena, sve kompleksnijih društvenih struktura i djelatnosti, razumljivo je da je i naše učenje i obrazovanje postalo cjeloživotno. Sve brži protok informacija zahtijeva nove načine odzivanja na izazove okruženja, tako od pojedinaca kao i od organizacija, a dinamičnost suvremenog života sve veću okretnost i odazivnost u prilagođavanju vanjskim okolnostima. Iako je potreba za pomoći savjetima aktivnost koja je stara poput čovječanstva, u suvremenom se društvu potreba za savjetodavnom djelatnošću nesumnjivo povećava. Ona je ostala je značajan čimbenik razvoja socijalnog, ekonomskog i kulturnog kapitala suvremenog društva. Savjetovanje, odnosno savjetodavne djelatnosti sve značajnije doprinose učinkovitosti ulaganja u učenje, obrazovanje i osposobljavanje, učinkovitost tržišta rada, cjeloživotno učenje, socijalnu uključenost, društvenu jednakost i ekonomski razvoj.

Ponuditelji zaposlenja danas žele suradnike koji su spremni na momentalan učinkoviti rad. Praktično obrazovanje u radnom okruženju stoga je odlična prilika za sve one koji ovovrsno iskustvo nemaju, da ga steknu i upoznaju kako pojedino radno okruženje diše i živi u praksi. Obavljanjem aktivnosti koje proizlaze iz studijskog programa u konkretnom poduzeću, odnosno u radnoj organizaciji ćete surađivati s unutarnjim i s vanjskim dionicima poduzeća, upoznavati raznolikost radnih mjesta i zadataka te istodobno razvijati kompetencije, koje će omogućivati napredak na stručnoj i osobnoj razini ravni.

U 3. godini student mora obaviti praktično obrazovanje u opsegu od 18 ECTS, odnosno u opsegu od 480 sati.
Mentor mora imati odgovarajuću naobrazbu, dakle diplomirani psiholog (prema starome studijskome programu) ili magistar psihologije (prema novome studijskome programu).

Na temelju akreditacije visokoškolskog studijskog programa i njegovih promjena koje je donijelo Vijeće Republike Slovenije za visoko školstvo te kasnije njegov nasljednik NAKVIS, studenti dodiplomskih visokoškolskih programa koje provodimo na DOBA Fakultetu za primjenjive poslovne i društvene studije, umjesto obveza koje su povezane sa završnim stručnim radom koji su vrjednovani s 12 ECTS, mogu izvršiti dva izborna predmeta vrjednovana s po 6 ECTS, koja mogu odabrati među izbornim predmetima u visokoškolskim stručnim studijskim programima na DOBA Fakultetu.