Događaj International Expert Conference, koji je održan 20. studenoga 2025., privukao je više od 700 prijavljenih sudionika iz 28 zemalja svijeta. Pokazao je koliko je aktualna i nužna rasprava o odgovornom uključivanju umjetne inteligencije (UI) u visokoškolski studij. Otvorio je i ključna pitanja o budućnosti učenja, poučavanja i vrednovanja znanja te potvrdio da Europa i svijet aktivno traže promišljena rješenja za digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja. UI ubrzano preobražava visokoškolsko obrazovanje, gdje tehnološka pitanja sve više prelaze u pedagoška i društvena.
Predavači iz Njemačke, Australije, Velike Britanije, Hrvatske i Slovenije ponudili su širok i dubinski pogled na budućnost obrazovanja: prvo, kako oblikovati učne procese koji će pratiti brze tehnološke i društvene promjene; drugo, kako UI preobražava “gramatiku učenja”; i treće, koje će kompetencije trebati razvijati student budućnosti.
U središtu rasprava bile su najnovije istraživačke spoznaje i inovacije na području UI i vrednovanja znanja, a istaknuta je i važnost pravednog i dostupnog digitalnog obrazovanja za sve studente. Predavanja su prikazala i konkretne načine uvođenja UI u pedagošku praksu – od podrške suradničkom učenju do suvremenih pristupa ocjenjivanju – te kako visokoškolske institucije mogu oblikovati učna okruženja koja odgovaraju potrebama modernog, brzo mijenjajućeg svijeta.
Uvodno je prof. dr. Ulf-Daniel Ehlers s Baden-Wuerttemberg Cooperative State University Karlsruhe (Njemačka) govorio o tome kako UI oblikuje budućnost učenja. Predstavio je pomak od tradicionalnog, sadržajno usmjerenog poučavanja prema učenju temeljenom na kompetencijama i stvarnim izazovima. Upozorio je: »Središnji je izazov to što UI preobražava način na koji učimo, radimo i provodimo znanost mnogo brže nego što se sveučilišta uspijevaju prilagoditi.« Istraživanje AIComp koje je predstavio otkriva jaz između potreba studenata i stvarnog razvoja kompetencija. »Ljudi kompetencije budućnosti povezane s UI smatraju ključnima za svoju budućnost, no njihova stvarna iskustva i samopouzdanje na tom području znatno zaostaju.« Smatra da je nužna obnova studijskih programa. Vizionarski je zaključio: »Sveučilišta moraju postati ‘laboratoriji hibridne inteligencije’, u kojima se ljudi i UI sustavi uče zajedno, a studenti vježbaju korištenje UI-a za oblikovanje društva na odgovoran, demokratski i održiv način.«
Izv. prof. dr. Sandra Kučina Softić, University of Zagreb (Hrvatska), istaknula je nužnost brzih promjena u obrazovanju te ravnotežu tehnologije i čovjeka: »Moramo pronaći pravu ravnotežu između korištenja UI-a za unapređenje učenja i osiguranja da obrazovanje ostane temeljno usmjereno na čovjeka.«
Dr. Julie Lindsay, University of Southern Queensland (Australija), predstavila je Human–AI–World ekosustav. Njena je vizija budućnosti jasna: »Sveučilišta moraju u budućnosti oblikovati oblike provjere znanja koji prepoznaju procese, učenje među vršnjacima te suosmišljavanje čovjeka i UI-a. Tako ćemo poticati ne samo stjecanje znanja, već i kreativnost, otpornost i globalnu povezanost studenata.«
Na skupu su sudjelovala i tri slovenska stručnjaka. Doc. dr. Miha Lavrič, DOBA Fakultet (Slovenija), predložio je da »učno okruženje usmjereno na čovjeka, a podržano UI-jem, bude takvo da jača znatiželju, kritičko razmišljanje i etičko prosuđivanje te studente priprema za odgovornu uporabu UI-a, ali i za aktivno oblikovanje svijeta koji ona sukreira.«
Događaj je povezao istraživače, nastavnike i stručnjake iz cijelog svijeta, što potvrđuje da rasprava o budućnosti učenja nadilazi granice institucija, disciplina i nacionalnih okruženja te da je odgovorna integracija umjetne inteligencije jedan od ključnih izazova današnjeg obrazovanja.