Psihologija

Diferencijalna psihologija je temeljna psihološka disciplina koja se temelji na proučavanju, razumijevanju i objašnjavanju interpersonalnih razlika u različitim područjima čovjekova doživljavanja i djelovanja, kao što su npr. kognitivne sposobnosti, inteligentnost, kreativnost, pamćenje, osobnost, identitet, slika o sebi, vrijednosti, osjećaji, motivacija, sreća, zadovoljstvo, optimizam. Spoznaje diferencijalne psihologije smisleno se primjenjuju u pedagoškoj psihologiji, organizacijskoj psihologiji, kliničkoj psihologiji, psihologiji sporta i u drugim područjima aplikativne psihologije.

Studenti će na predmetu: upoznati i razumjeti značenje diferencijalne psihologije; razviti sposobnost povezivanja spoznaja diferencijalne psihologije s drugim znanjima; ta znanja naučiti primjenjivati u različitim praktičnim situacijama; upoznati glavne alate diferencijalne psihologije te naučiti kritički vrjednovati izvore i informacije iz područja interpersonalnih razlika.

Kompetencije za odgovarajuće provođenje postupaka psihološke dijagnostike i ocjenjivanja ključne su za obavljanje zanimanja psihologa. Predmet obrađuje sljedeće sadržaje: ulogu psihološkog pregleda u zdravstvu i u srodnim područjima, paradigme ocjenjivanja osobnosti, psihološki dijagnostički intervju i eksploraciju, psihološko testiranje i kliničko-psihološki pregled s aplikacijom testova kognitivnih sposobnosti i osobnosti, metode i značenje promatranja u kliničkoj praksi i u istraživanju, primjenjivanje manje strukturiranih tehnika u psihološkom ocjenjivanju, proces psihološkog ocjenjivanja (prikupljanje podataka; procesiranje podataka; komuniciranje podataka i promjena odluke) te etički principi u psiho-dijagnostičkom ocjenjivanju.

Studenti će na predmetu: upoznati osnovna teorijska ishodišta psihološke dijagnostike; naučiti pripremiti psihološku ocjenu na osnovi upotrebe kliničko-psihološkog intervjua i jednostavnijih psiholoških testova; razviti sposobnosti pravilne upotrebe psiholoških testova za ocjenjivanje kognitivnih funkcija i osobnosti te korektnu interpretaciju rezultata psihološkog testiranja.

Predmet obrađuje temeljne sadržaje o radu u radnom okruženju i o očuvanju dobrog osjećanja i zdravlja zaposlenika: ulogu zaposlenika u radnom procesu, temeljne kognitivne karakteristike i motivaciju zaposlenika i njihov utjecaj na rad i na učinkovitost, uspostavljanje ravnoteže između rada i zaposlenika, doživljavanje opterećenja u realnom radnom okruženju, stres na radu i u svakodnevnom životu, bolesti u radnom okruženju zbog psihičkih opterećenja, kemijske i ne-kemijske ovisnosti i njihov utjecaj na ponašanje zaposlenika u radnom okruženju, mjere za očuvanje i zaštitu zdravlja u radnom okruženju i u životu, radno okruženje ugodno za zaposlenike kao temelj za dobro osjećanje i zdravlje itd.

Studenti će na predmetu: usvojiti razumijevanje povezanosti između psiholoških karakteristika zaposlenika i komponenta radnog okruženja koje utječu na radnu učinkovitost; razviti sposobnost identificiranja bihevioralnih uzoraka zaposlenika i analiziranja povezanosti između raspoloživosti, učinkovitosti i zdravlja; razviti sposobnost za planiranje i uvođenje odgovarajućih mjera za očuvanje zdravlja i dobrog osjećanja na radnom mjestu.

Učinkovito upravljanje konfliktima u suvremenom je društvu važna vještina suživota i suradnje. Predmet obrađuje definiranje i čimbenike konflikata, modele, strategije i metode/tehnike rješavanja i upravljanja konfliktima, ulogu, principe i proces medijacije u različitim vrstama sporova i konflikata, te vrste, principe, modele i proces provođenja coachinga. Coaching treba razumjeti šire od pristupanja rješavanja i upravljanja konfliktima. Radi se o sustavnom pristupu koji je usmjeren na dosezanje željenih promjena ponašanja, promjena osobnosti i osobnog rasta.

Studenti će na predmetu: upoznati vrste, uzroke i razine konflikata te usvojiti razumijevanje značenja osjećaja, samoregulacije i osobnosti pri uspješnom upravljanju konfliktima, medijaciji i coachingu; usvojiti razumijevanje procesa upravljanja konfliktima te naučiti koristiti tehnike rješavanja konflikata; upoznati principe, karakteristike i proces medijacije i coachinga te naučiti primjenjivati vještine komuniciranja za uspješno provođenje procesa medijacije i coachinga.  

Predmet se temelji na kognitivizmu, kognitivnim procesima i kognitivnim shemama, koji su temelj za prosuđivanje, odlučivanje i rješavanje problema. Sadržaji predmeta se nadovezuju na mentalnu usredotočenost prilikom presuđivanja, na racionalno i organsko pristupanje odlučivanju, na temelje koncepte upravljanja problemima te na proces (identifikacija problema, definiranje, formulacija strategije, organizacija informacija, dodjeljivanje sredstava, praćenje i vrjednovanje) i tehnike rješavanja problema (misaoni zemljovidi, oluje mozgova, lateralno razmišljanje, 6 šešira mišljenja, rješavanje problema, evaluacija alternativa itd.).

Studenti će na predmetu: upoznati i razumjeti kognitivnu pozadinu prosuđivanja, odlučivanja i rješavanja problema; analizirati i vrjednovati različite načine pristupanja odlučivanju; kategorizirati proces odlučivanja i kritički analizirati ulogu osjećaja i vrijednosti pri odlučivanju; definirati i interpretirati problemsku situaciju; oblikovati i razviti učinkovite strategije za rješavanje problema; vrjednovati učinkovitost različitih tehnika rješavanja problema i utemeljiti njihovu primjenu u odabranim situacijama.

Psihometrija se odnosi na ocjenjivanje i mjerenje psihičkih pojava i konstrukata s pouzdanim i priznatim psihometrijskim instrumentima (testovi, upitnici, intervjui, portfelji, bihevioralni zadaci itd.). Primjenjuje se u obrazovanju, savjetovanju, kliničkoj praksi, u organizacijama itd. Na predmetu će biti obrađeni sadržaji u poveznici s konstrukcijom psihometrijskih instrumenata, ocjenjivanjem psihometrijskih instrumenata, standardima i zakonitostima psihološkog testiranja te etičkim aspektima korištenja psihometrijskih instrumenata (kvalifikacije korisnih testova, odgovornost primijenjenih testova, prava i odgovornosti testiranih).

Studenti će na predmetu: usvojiti razumijevanje teorijskih, etičkih i stručnih aspekata povezanih s psihološkim testiranjem; razviti sposobnost ocjenjivanja psihometrijske kvalitete (valjanost, pouzdanost, objektivnost, osjetljivost) psiholoških instrumenata; razviti sposobnost planiranja i provođenja znanstvenih istraživanja za potrebe ocjenjivanja psihometrijskih karakteristika odabranih testova/instrumenata.

U suvremenom poslovanju pozitivna psihologija dobiva sve veće značenje. Pozitivna psihologija je uzbudljiva i nadahnjujuća mlada grana psihologije. Ona gradi na onome što je u pojedincu pozitivno, na njegovim resursima, snagama i odlikama. Cilj pozitivne psihologije je poboljšati subjektivno blagostanje (sreću) i funkcioniranje pojedinaca, organizacija i zajednica te omogućiti da bi isti bili uspješni, da bi se razvijali i rasli.

Studenti će na predmetu: upoznati vlastitu razinu blagostanja i psihološkog kapitala te naučiti planirati primjerene mjere za osnaživanje blagostanja i psihološkog kapitala kod sebe i kod zaposlenika u organizaciji; pripremiti plan uvođenja pozitivno-psiholoških mjera u organizacije s ciljem dosezanja pozitivnih organizacijskih rezultata; upoznati svoje karakteristične snage karaktera (odlike) i definirati prilike za češće korištenje karakterističnih snaga karaktera, tako u osobnom kao i u profesionalnom području; razviti sposobnost planiranja i uvođenja »vođenja na temelju odlika« u poduzeća i u organizacije; naučiti provoditi jednu od tehnika pomnosti te kritički vrjednovati njezinu učinkovitost prilikom suočavanja sa stresom; razviti sposobnost prijenosa ključnih spoznaja i konstatacija pozitivne psihologije u područje timskog rada.