DOBA Znanja

Pratite naše novosti
Objavljeno v: Članaki

Red. prof. dr. Tina Vukasović: Promijene u svijesti i poimanju robnih marki u visokom školstvu

01. lipanj 2021.
Globalizacija na svjetskom tržištu je doprinijela promjenama na tržištu te su se posljedično promijenili i svijest i poimanje robne marke. Robna marka nam ne komunicira više samo karakteristike, koristi, vrijednosti, kulturu, osobnosti i korisnika, već poduzeću predstavlja više od same vrijednosti i imovine, počela je dobivati na drugim manje vidljivim čimbenicima. Snažne robne marke stvaraju veću lojalnost potrošača, omogućuju pozicioniranje proizvoda u viši cjenovni rang te su manje osjetljive na promjene u okruženju.

Možemo sažeti kako je veliki dio strategije planiranja robne marke u našoj unutarnjoj vlastitoj viziji o budućnosti robne marke, koju stvaramo i napravimo na samom početku lansiranja robne marke na tržište, pri jačanju svijesti o važnosti i pripadnosti robne marke među zaposlenicima, te naravno, ispravnom širenju slike o sebi prema vani, u šire okruženje. 

Tako su robne marke postale jedna od aktualnijih tema razmišljanja i razgovora u poslovnom području. Opremanje, odnosno označavanje robnom markom u današnje je vrijeme toliko snažan čimbenik, da skoro više ne postoji proizvod, odnosno usluga, koja nije označena imenom robne marke. Pored nadogradnji koje nastaju pri definiranju robne marke, nadogradnje nastaju i pri širenju samog koncepta robne marke. Osnovne ideje i pristupi su naime bili razvijeni za robne marke proizvoda, dok se danas koncept robnih marki brzo širi s tržišta proizvoda na tržišta usluga, gdje se susrećemo s uslužnom robnom markom. Tome je najviše doprinijela sve veća i brža razvijenost uslužnih djelatnosti, pa i povećana konkurencija na tržištu njihovih ponuđača. Ti su odnosi potaknuli, te zapravo i prisilili organizacije da počnu biti svjesne činjenice da uslužne marke mogu biti značajan element njihove konkurentske prednosti ili pak kako nedostatak istih predstavlja njihovu manu. Uslužne marke su za potrošače sredstvo razlikovanja između usluga te značajan čimbenik u donošenju kupovnih odluka, jer nema opipljivih elemenata ponude koji predstavljaju jamstvo za kvalitetu, radi koje potrošači znaju kakve koristi mogu očekivati. 

Širenje važnosti uporabe uslužnih marki uvažava se u svim poslovnim područjima, među kojima sve više i u visokom školstvu. Zadnje dokazuju i rezultati svakogodišnjeg istraživanja koje prikazuje ljestvicu najuglednijih svjetskih sveučilišta, koju su sastavili u Times Higher Education (Tablica). Najuglednija svjetska sveučilišta rangirana su s obzirom na četiri ključna područja poslovanja, odnosno na njihova osnovna poslanstva: podučavanje, istraživanje, prijenos znanja i međunarodnu uključenost/suradnju. Uspješnost se mjeri uvažavanjem trinaest pokazatelja uspješnosti, u svrhu jamčenja cjelovite i uravnotežene usporedbe u koje imaju povjerenje tako studenti, profesori, menadžment sveučilišta, kao i industrija i vlada. Više o metodologiji mjerenja najuglednijih sveučilišta dostupno je na poveznici

Tablica: Najuglednija svjetska sveučilišta u 2021. godini 

Rank

Name of University

No. of FTE Students

No. of Students per staff

International Students

1.

University of Oxford

20,774

11.1

41%

2.

Stanford University

16,223

7.4

23%

3.

Harvard University

21,261

9.3

25%

4.

California Institute of Technology

2,238

6.3

33%

5.

Massachusetts Institute of Technology

11,276

8.4

34%

6.

University of Cambridge

19,370

11.0

38%

7.

University of California, Berkley

39,918

19.8

17%

8.

Yale University

12,910

6.0

20%

9.

Princeton University

8,091

8.0

23%

10.

University of Chicago

14,292

5.9

31%

Izvor: Times Higher Education (2021.)

Ljestvice najuglednijih svjetskih sveučilišta postaju sve značajniji dio trženja samih sveučilišta, pogotovo u vrijeme globalizacije visokoškolskog obrazovanja. Zadnji popis samo još dodatno osnažuje pojavu 'globalnih supermarki', na čelu kojih su institucije poput Stanforda na zapadnoj američkoj obali, i Harvarda na istočnoj. Na europskoj ljestvici najuglednijih sveučilišta pojavljuju se ugledna sveučilišta, koja možemo nazvati i uglednim robnim markama visokoškolskog poslovnog okruženja. Među zadnjima vrijedi spomenuti Oxford i Cambridge. Karakteristično je da najuglednija sveučilišta (institucije) svoje usluge komuniciraju globalno, što doprinosi jačanju njihovog položaja na tržištu. 

Važno je odvojiti si vrijeme za kupce te se pobrinuti da se oni vračaju. U poplavi neosobnih digitalnih poruka, kupci su samo još pozorniji na onoga tko si za njih odvoji vremena, obrati ih se imenom te ih očara poznavanjem onoga što vole, a o tome ne samo govori, već i pokazuje postupcima. 

Korišteni izvori:
Times Higher Education (2021.). World University Rankings, 2021. Dostupno na: https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2021/world-ranking#!/page/0/length/25/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats [Dostup: 6. 5. 2021.].

Times Higher Education (2021.). World University Rankings, 2021. Dostupno na: https://www.timeshighereducation.com/sites/default/files/breaking_news_files/the_2021_world_university_rankings_methodology_24082020final.pdf [Dostup: 6. 5. 2021.].

Informativni dani i savjetovanja
Informativni dani i savjetovanja
Deli
Deli
100% online studij
100% online studij
Popuni obrazac
Popuni obrazac