Visoko se obrazovanje suočava s brojnim izazovima, s razvojem i promjenama, dok naše društvo postaje sve kompleksnije i zahtijeva prilagodbu obrazovanja tome razvoju. Kvalitetno i inkluzivno obrazovno okruženje koje potiče razvoj ključnih kompetencija, nužno je za uspješan odgovor na te promjene. Obrazovanje se ne usredotočuje samo na prijenos znanja, nego se usredotočuje prije svega na razvoj kompetencija koje su potrebne u suvremenom društvu, uključujući kritičko razmišljanje, rješavanje kompleksnih problema, digitalnu pismenost ... Istodobno se pojavljuju i oblikuju takozvane nove vještine budućnosti, koje naglašavaju suočavanje s neizvjesnošću, razvijanje osjećaja odgovornosti, stvaranje smisla, obrazovnu pismenost, samoučinkovitost i etičke kompetencije. Osim toga, postaje sve jasnije kako se naše učenje mora nastaviti tijekom cijelog života i kako ga nismo završili za vrijeme formalnog obrazovanja.
Poremećaji i promjene na tržištu rada
Kada razmišljamo o budućnosti i o promjenama u visokom obrazovanju, ne možemo zaobići tržište rada koje se brzo mijenja. Napredak tehnologije, prije svega generativne umjetne inteligencije, ima potencijal automatizirati veliki broj radnih mjesta, što utječe na budućnost zapošljavanja. Nedavna istraživanja (primjerice ono Goldman i Sachs, 2023.) pokazuju da bi umjetna inteligencija (UI) mogla zamijeniti do jedne četvrtine postojećih radnih mjesta, što već uzrokuje poremećaje i promjene na tržištu rada.
Kao što navodi Lee (2019.), UI je već dobrano nadmašila čovjeka u poslovima koji se ne mogu optimizirati na temelju podataka, ali je ujedno nesposobna za prirodno sporazumijevanje te simulaciju vještina naših prstiju i ekstremiteta. Ona postaje sve bolja u razmišljanju o kreativnim zadacima i o zadacima koji zahtijevaju složene strategije. No što to znači za djelomičnu automatizaciju ili za preuzimanje radnih mjesta? A kako se čini, suprotno početnim očekivanjima, više su ugroženi određeni intelektualni radovi.
Kako bismo se učinkovito prilagođavali promjenama na tržištu rada, ključno je ulagati u cjeloživotno učenje, pri čemu učenje ne završava stjecanjem formalnog obrazovanja, nego moramo kontinuirano nadograđivati svoje znanje i razvijati nove vještine. Visokoobrazovne ustanove imaju važnu ulogu u osiguravanju prilika za cjeloživotno učenje i razvoj potrebnih kompetencija za budućnost rada. Visokoobrazovne ustanove moraju surađivati s gospodarstvom, poslodavcima i stručnjacima u različitim područjima, kako bi osigurale relevantno i prilagođeno obrazovanje. Također je važno poticati i podržavati cjeloživotno učenje u radnom okruženju, pružajući mogućnosti za doškolovanje i usavršavanje (up-skilling), prekvalifikaciju (re-skilling) i razvoj zaposlenika, kako bismo se mogli prilagoditi promjenama na tržištu rada i unaprijediti svoje kompetencije. Isto tako je važno i poticati kulturu kontinuiranog učenja i inovacija u organizacijama, čemu može doprinijeti suradnja s visokoobrazovnim ustanovama.
Društvo znanja je ključno
U budućnosti će se važnost učenja i kontinuiranog prilagođavanja dodatno povećati. Društvo znanja ključno je za našu budućnost. Znanje nije nešto što se stječe i pohranjuje, nego se stvara, nadograđuje i preoblikuje. U publikaciji Trends shaping education 2022 (OECD 2022.) možemo pronaći raspravu o znanju i moći, koja ističe da sve veća dostupnost znanja sama po sebi ne osigurava pristup istome ili vještinama za njegovu učinkovitu primjenu. Za razmatranje se postavlja niz pitanja, poput primjerice: Kako možemo podržati sve pojedince u pristupu i učinkovitoj primjeri znanja?, Koje vrste, odnosno koji načini obrazovanja su potrebni kako bismo studentima, nastavnicima i obrazovnim liderima omogućili da to čine učinkovito?, Je li više znanja uvijek bolje?, Koje (digitalne) vještine i stavovi su potrebni za učinkovitu procjenu kvalitete i vjerodostojnosti informacija? Za otkrivanje informacija loše kvalitete, netočnih informacija i dezinformacija?, Kako možemo podržati učitelje u validaciji znanja koje primjenjuju u praksi?, Hoće li snažne digitalne kompetencije biti dovoljne za osiguravanje jednakih mogućnosti?, Bi li obrazovne ustanove trebale aktivnije djelovati za jačanje (digitalnih) društvenih veza?, te Ako da, na koji način?
Razvoj i promjene zahtijevaju temeljito, te prije svega brzo razmišljanje i analizu uloge i djelovanja visokog obrazovanja, koje mora osigurati obrazovna okruženja koja studentima omogućuju stjecanje relevantnih i aktualnih znanja i vještina. Pri tome nije dovoljno samo malko mijenjati postojeće modele, nego je potrebno oblikovati nove, koji će učinkovito definirati trenutačne i buduće izazove. U nastojanjima za značajnim i radikalnim promjenama u pravilu smo uspješniji kada surađujemo, kada imamo jasne nacionalne i institucionalne smjernice, uspostavljene odgovarajuće sustavne uvjete, te prije svega bolje mehanizme za praćenje i procjenjivanje kvalitete obrazovanja. Sve to zahtijeva dugoročnu viziju i odlučno djelovanje, s obzirom na to da visoko obrazovanje igra jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti našeg društva.
Promjenjiva praksa učenja i poučavanja
Iskustvo s pandemijom te napredak u razvoju tehnologija i UI-a istaknuli su nužnost digitalizacije i uvođenja inovativnih pristupa radu u oblast obrazovanja, budući da je učinkovit digitalno podržan obrazovni sustav temelj za agilno reagiranje na brze promjene u društvu. Promjenjiva demografija te raznolikost i očekivanja studenata također potiču razvoj i implementaciju novih obrazovnih okruženja, metoda i alata za učenje i poučavanje. Učenje u digitalnom društvu podrazumijeva učenje s relevantnim i autentičnim iskustvima, personalizirano, sveprisutno (bilo kada i bilo gdje) i prilagođeno kontekstu, povezano i potkrijepljeno podacima/analitikom, ali prije svega kontinuirano i ono koje potiče istraživanje i primjenjivost. Sve to odražava razvoj e-obrazovanja koje se kreće od tradicionalnog online učenja prema personaliziranom, fleksibilnom i prilagodljivom učenju. Različita istraživanja pokazuju da metode učenja koje aktivno uključuju studente povećavaju angažman studenata i poboljšavaju rezultate učenja. Visokoobrazovne ustanove se već sada sve više usmjeravaju na primjenu digitalnih tehnologija, te u razvoj i implementaciju inovativnih obrazovnih alata i platformi koje omogućuju takav način učenja.
Ove tehnologije uključuju primjerice pametne obrazovne sustave koji se prilagođavaju tempu učenja i potrebama pojedinog studenta, virtualnu i proširenu stvarnost za iskustveno učenje, napredne analitičke alate za praćenje i optimizaciju obrazovnog procesa, različite društvene platforme i alate za suradničko učenje ... U visokom obrazovanju moramo usmjereno i planirano omogućiti i poticati razvoj digitalnih kompetencija kod studenata, istodobno visokoškolski nastavnici moraju razvijati učinkovite digitalne kompetencije, kako bi unaprijedili kvalitetu poučavanja (EUA 2023.). Svaki bi nastavnik tehnologiju trebao smatrati prilikom za učenje svojih studenata i za vlastitu praksu poučavanja. Tehnologije su već omogućile učenje na daljinu, ali istodobno su doprinijele i razvoju novih pristupa i metoda poučavanja. Studentima omogućuju učenje u vlastitom ritmu, koristeći različite alate i izvore dostupne putem interneta. Na taj se način studenti mogu usredotočiti na područja koja ih najviše zanimaju, ili pak na ona u kojima trebaju dodatnu pomoć.
Digitalna tehnologija je omogućila više suradnje između studenata i nastavnika, te između samih studenata, što je važan aspekt takozvanog poučavanja usmjerenog na studenta. Poučavanje usmjereno na studenta ne predstavlja samo promjene na strani nastavnika, nego i na strani studenata. Studenti moraju biti spremni preuzeti veću odgovornost za svoje učenje i aktivno sudjelovati u obrazovnom procesu. To zahtijeva samostalnost, motivaciju i sposobnost samorefleksije, a sve su to ključne kompetencije za uspjeh u današnjem kompleksnom i dinamičnom svijetu.
Namjenski proračun za podršku digitalnoj preobrazbi
Danas se obrazovanje provodi na nekoliko različitih načina i u različitim oblicima. S najnaprednijim oblicima e-obrazovanja, obrazovanje se transformira u digitalno obrazovanje, za koje su karakteristični novi konceptualni i provedbeni modeli obrazovanja (primjerice kombinirani, hibridni). Oni ne donose značajne promjene samo u procesima učenja i poučavanja, nego također mijenjaju druge potporne procese u obrazovnim ustanovama te u njihove strateške smjernice i vrijednosti. U istraživanju Digitaly enhanced teaching and learning (Digitalno unaprijeđeno poučavanje i učenje) (Gaebel i dr., 2021. i 2023.), autori utvrđuju da je europski prostor visokog obrazovanja, na temelju prethodnih istraživanja, puno jasniji o stvarnoj svrsi i prednostima različitih načina provedbe e-obrazovanja, pri čemu, primjerice, 80 posto visokoobrazovnih ustanova uključenih u istraživanje razmatra proširenje pristupa digitalno podržanom obrazovanju (e-obrazovanju) kao strateškom razvojnom prioritetu, najčešće kombiniranog obrazovanja, koje u pravilu cilja na populaciju redovnih studenata. Osim toga, podaci također govore da se vrijednost i ključna važnost institucionalne strategije koja uključuje digitalno podržano učenje i poučavanje/e-obrazovanje, općepriznati. U općem smislu, primjećuje se pomak u institucionalnim pristupima koji su u tom području sve sustavniji i sve više strateški (88 posto visokoobrazovnih ustanova uključenih u istraživanje posjeduje strategiju za digitalno podržano obrazovanje koja je obično uključena u širu strategiju za cijelu ustanovu). Više od polovice istih navodi kako imaju poseban proračun za podršku digitalnoj transformaciji, te da imaju uspostavljene jasne politike i procese za donošenje odluka o novim tehnologijama. Visokoobrazovne ustanove uglavnom su otvorene za istraživanje drugih nastupajućih tehnologija poput umjetne inteligencije i strojnog učenja, a gotovo svaka druga ustanova ističe potrebu za poboljšanjem ili razvojem horizontalnih politika o zaštiti podataka, kibernetičkoj sigurnosti, sprječavanju plagijarizma, etici i intelektualnom vlasništvu. Čini se da slovenski prostor visokog obrazovanja malko zaostaje s uvođenjem i korištenjem digitalnih tehnologija. Također, primjerice natječaj za upis na programe visokog obrazovanja u Sloveniji u studijskoj godini 2022./2023. ne pokazuje sustavno uključivanje online, kombiniranog ili hibridnog obrazovanja u studijski proces. Te mogućnosti spomenute su samo kod pojedinih članica, odnosno samostalnih visokoobrazovnih ustanova.
Potrebno se pobrinuti o inovativnim načinima uvođenja i korištenja UI-a i GPT tehnologija u obrazovanju na smislen, etičan i održiv način.
Umjetna inteligencija donosi prednosti i postavlja izazove
Umjetna inteligencija je ovdje, a ubuduće će još radikalnije utjecati na područje obrazovanja. Razvoj UI-a doveo je do mnogih istraživačkih i praktičnih disciplina poput strojnog učenja, dubokog učenja, računalnog vida, obrade prirodnog jezika, robotike i drugih, koje značajno utječu na život, rad i obrazovanje. Kai-Fu Lee (2019.) u svojoj knjizi Velesile umjetne inteligencije navodi da smo u razvoju umjetne inteligencije u posljednjem razdoblju napravili dva velika iskoraka. Prvi je iskorak iz doba razvoja u doba korištenja, kada nakon desetljeća obećavajućih istraživanja vidimo konkretnu primjenu u stvarnome životu. Drugi je iskorak iz doba stručnosti u doba podataka. Naime, algoritmi umjetne inteligencije za uspješno funkcioniranje zahtijevaju ogromne količine podataka, računalnu moć i rad sposobnih inženjera za algoritme umjetne inteligencije. U doba korištenja, podaci su od ključnog značenja, a u takozvanom dubokom učenju ih nikada nema previše. Umjetna inteligencija je već neko vrijeme na različite načine prisutna u području obrazovanja. Pregled mnogih zapisa, različitih institucionalnih odgovora i nekoliko najnovijih članaka, općenito ukazuje na pozitivan odgovor korisnika i stručnjaka, koji u ChatGPT-u i drugim alatima UI-a prepoznaju alate koji su potencijalno transformacijski, međutim, postoje i suprotna uvjerenja, zbog čega se pojavljuju pozivi na ograničenja, pa čak zabrane. Razgovori o prilikama i izazovima korištenja UI-a u području obrazovanja ubrzala je objava jezičnog modela ChatGPT-a, a o njegovim se implikacijama često govori i piše. Čini se da je ChatGPT alat generativnog UI-a koji je privukao pozornost širokog kruga javnosti, što možda i nije točno za različite druge alate i aplikacije koje se doslovno svakodnevno pojavljuju u sve većem broju. Morat će se revidirati i prilagoditi nastavni planovi i nastavni procesi te načini provjere i ocjenjivanja znanja.
Gdje su prednosti, a gdje klopke
Privlačenjem pozornosti široke javnosti, širi se i njegova primjena, što je jedan od izazova u području obrazovanju općenito. Postavljaju se pitanja koliko nam ovakva i druga sredstva UI-a mogu poboljšati kvalitetu učenja, poučavanja, istraživanja i suradnje, gdje se kriju glavne klopke i potencijalne mogućnosti zloupotrebe - tako na razini studenata, kako i nastavnika i ustanova. Pogrešno je uvjerenje da se pitanje prisutnosti UI-a može više ili manje riješiti time da kao ustanove poduzmemo sve kako bismo spriječili plagijarizam studenata, što se čini (pre)često ključnim fokusom rasprave. Činjenica je naime da pojava UI-a i prednosti koje ista općenito donosi za poboljšanje kvalitete obrazovanja, postavlja pred ogledalo načine na koje poučavamo, što poučavamo i zašto. Potrebno je revidirati i prilagoditi nastavne planove, nastavne procese, načine provjere i ocjenjivanja znanja. Moramo se pobrinuti za inovativne načine uvođenja i upotrebe UI-a i GPT tehnologija u obrazovanju na smislen, etičan i održiv način. Umjetna inteligencija ne može biti samo stvar pojedinih studijskih područja, odjela i/ili entuzijastičnih pojedinaca, nego je za kvalitetno korištenje istih svi mi moramo poznavati i barem osnovno razumjeti. Ne samo za obrazovanje, nego i za život općenito je potreban razvoj novih kompetencija povezanih s UI-em i GPT tehnologijama, te istovremeno i s razvojem kritičkog razmišljanja o razumijevanju prednosti i nedostataka - tako kod nastavnika, kako kod studenata. Potrebno je da studenti nauče koristiti i upravljati različitim alatima UI-a, što ih, između ostalog, priprema za suvremena radna okruženja, u kojima se tehnološke vještine sve više cijene.
Etička pitanja i izazovi
Učinkovitim korištenjem UI-a visoko obrazovanje može postati fleksibilnije, personaliziranije, kvalitetnije i učinkovitije. Međutim, važno je da budemo svjesni etičkih pitanja i izazova koje donosi upotreba UI-a, poput pitanja privatnosti i sigurnosti podataka, pravednosti i pristranosti u algoritmima, zloupotrebe tehnologije (primjerice plagijarizam, akademski integritet), odgovornosti za djela umjetne inteligencije, pitanja dostupnosti, autorskih prava itd. Brojne međunarodne organizacije, poput OECD-a ili Vijeća Europe, već se bave uspostavom odgovarajućih političkih okvira za područje UI-a, otvaraju se rasprave i planiraju različite mjere na razini pojedinih zemalja. Uključivanje UI-a u obrazovanje donosi brojne prednosti, no unatoč tome moramo biti svjesni kako UI nije rješenje za mnoge izazove obrazovanja. Također, može nam se dogoditi da umjesto da znamo bolje i više, u budućnosti budemo znali manje i lošije. Ispravno korištenje i implementiranje UI-a zahtijevaju promišljeni pristup koji uključuje aktivno sudjelovanje svih, kritičko razmišljanje, rasprave i produbljenu refleksiju. Umjesto zabrane i ograničavanja upotrebe UI-a u obrazovanju, moramo uspostaviti podršku za učinkovitu, etičku i transparentnu upotrebu UI-a. Ključno je uspostaviti ravnotežu između upotrebe UI-a i očuvanja ljudskog elementa u obrazovanju, naime samo na taj način možemo osigurati kvalitetno i sveobuhvatno obrazovanje za budućnost.
Iskoristiti snagu tehnologije
Na DOBA Fakultetu će se 15. lipnja 2023. godine održati online savjetovanje pod naslovom 'Umjetna inteligencija u visokom obrazovanju: Hoćemo li iskoristiti snagu tehnologije za poboljšanje učenja i poučavanja?', namijenjeno stručnjacima, profesorima, nastavnicima i drugim dionicima u području visokog obrazovanja. Na plenarnim predavanjima predstavit će se važnost i utjecaj umjetne inteligencije na život, rad i učenje, te prednosti i izazovi upotrebe umjetne inteligencije u obrazovanju. Svi sudionici će biti pozvani da aktivno sudjeluju i doprinose usmjeravanju i prijedlozima za učinkovitu upotrebu umjetne inteligencije i razvoj obrazovanja u skladu s tehnološkim napretkom.
Brejc, M. (3. lipnja 2023.). Izzivi umetne inteligence: Uspešen odziv na UI je kakovostno izobraževanje. Večer. https://vecer.com/v-soboto/izazovi-umjetne-inteligencije-uspjesen-odziv-na-ui-je-kakovostno-izobrazevanje-10333999