DOBA Znanja

Pratite naše novosti
Objavljeno v: Članaki

Doc. dr. Marko Divjak: Profesori kao »pozitivni voditelji«

02. kolovoz 2021.

Pozitivna psihologija nekoliko je desetljeća stara znanstvena grana, koja se, za razliku od tradicionalne - klinički usmjerene psihološke doktrine, usredotočuje na optimalno funkcioniranje pojedinaca i zajednica. Ona proučava čimbenike i okolnosti za »uspijevanje i osobni rast« (npr. moći/vrline, ostvarenje vlastitih potencijala), dakle o razvoju subjektivnog blagostanja i ispunjenog života. Spoznaje pozitivne psihologije s prednošću se koriste i u području upravljanja ljudskim resursima u poduzećima i u radnim organizacijama.

Pozitivni voditelji

Takozvani pozitivni voditelji zaposlenike potiču i usmjeravaju ka dosezanju organizacijskih ciljeva te ujedno i teža ka njihovu blagostanju i osobnom razvoju. Brinu se i o ostvarenju njihovih vlastitih potencijala te i o općenitom »uspijevanje na poslu«. Oni zaposlenicima pomažu doći do takve razine uspješnosti, koju bi u suprotnome sami teško postigli (Cameron, 2012.). Jedan od ključnih zadataka pozitivnih voditelja je i povećanje (pozitivnog) psihološkog kapitala kod zaposlenika.

Psihološki kapital

Psihološki kapital je dio pozitivnog organizacijskog ponašanja te ga možemo definirati i kao psihološko stanje rasta i razvoja pojedinca (Luthans, Youssef i Avolio, 2007.). Razumijemo ga i kao »osobni kapacitet pojedinca« za učinkovito suočavanje s svakodnevnim (radnim i privatnim) izazovima. Brojna su istraživanja pokazala kako su pojedinci s visoko razvijenim psihološkim kapitalom učinkovitiji i zadovoljniji na radnom mjestu, kako imaju veću pripadnost radnoj organizaciji, također kako su i sretniji te kako izražavaju viši stupanj blagostanja (Krasikova, Lester i Harms, 2015.). Ulaganje u razvoj, odnosno u povećanje psihološkog kapitala zaposlenika bez dvojbe ima brojne pozitivne učinke.

Psihološki kapital je višedimenzionalni konstrukt koji se sastoji od sljedećih komponenti: nade, samo-učinkovitosti, fleksibilnosti i optimizma. Nada predstavlja kognitivnu orijentiranost usmjerenu u postizanje ciljeva, koja se sastoji od motivacije za planiranje i postizanje ciljeva te sposobnosti generiranja (različitih) putova potrebnih za ostvarenje postavljenih ciljeva. Samo-učinkovitost je uvjerenje pojedinca u svoje sposobnosti za postizanje pozitivnih ishoda i za ostvarenje postavljenih ciljeva. Fleksibilnost ili otpornost na stres odražava se u sposobnosti prevladavanja prepreka i poteškoća, odnosno u ustrajanja u trenutačno problematičnoj situaciji, te je ključna vještina »opstanka« u suvremenom radnom okruženju. Optimizam se pak odnosi na pozitivna očekivanja u vezi s budućnošću i na primjenu pozitivnog (optimističkog) objašnjavajućeg stila pripisivanja uzroka za događaje (preuzeto prema Smole, 2015.). Psihološki kapital se može razvijati, odnosno povećati utjecanjem na jednu ili više komponenti – sastavnica psihološkog kapitala.

Povećanje psihološkog kapitala studenata u online obrazovanju     

Bez obzira na to da su koncepti pozitivnog voditeljstva i psihološkog kapitala bili utemeljeni u radom/organizacijskom kontekstu, mogu se povući određene paralele i s područjem obrazovanja, prije svega s online obrazovanjem, koje ima svoje specifičnosti. S obzirom na to da se u online obrazovanju izvršavanje obveza većinom temelji na kontinuiranom radu (izvršavanje jednoga predmeta odjednom, priprema svakotjednih zadataka), veoma je važno da su predmeti odgovarajuće strukturirani, a radi nedostatka osobnog kontakta veoma je važna i kvaliteta komunikacije i interakcije profesora sa studentima (npr. prilikom davanja uputa i usmjerenja te povratnih informacija). Na razvoj i povećanje psihološkog kapitala kod studenata, te posljedično na veću uspješnost na studiju, mi, profesori na DOBA Fakultetu, utječemo na dvije razine: (a) na pripremu sadržaja, gradiva i aktivnosti u okviru predmeta te (b) u komuniciranju sa studentima. U tom kontekstu mi, profesori, barem do neke mjere preuzimamo ulogu i odgovornost pozitivnih voditelja studenata u obrazovnom procesu.  

Profesori kao pozitivni voditelji

Pri pripremi predmeta, nastavnih sadržaja i tjednih zadataka, mi profesori nastojimo da su predmeti dobro strukturirani, da su nastavni sadržaji međusobno smisleno povezani, te prije svega da su temeljni ciljevi predmeta te pojedini koraci za postizanje tih ciljeva jasno definirani. Time jačamo nadu, dakle motivaciju za ostvarenje postavljenih ciljeva i za pronalaženje najboljeg odgovarajućeg načina za njihovo ispunjavanja, te optimizam, dakle očekivanje pozitivnih ishoda. A detaljnom pripremom uputa za izvršavanje pojedinih tjednih zadataka pak povećavamo i samo-učinkovitost studenata, dakle jačamo njihovo uvjerenje da će biti sposobni zadovoljiti kriterije ocjenjivanja.

Za jačanje psihološkog kapitala studenata na online obrazovanju veoma je važna i svakodnevna komunikacija profesora sa studentima. Studenti se često profesorima obraćaju s različitim poteškoćama i izazovima, npr. prilikom usklađivanja vremena za studij, pri razumijevanju gradiva, u timskom radu …, te od nas nekako očekuju rješenje. Time što ih potičemo da sami razmišljaju o mogućim rješenjima, odnosno o aktivnostima za hvatanje u koštac s izazovima na studiju, kod njih jačamo fleksibilnost i samo-učinkovitost.

Veoma je važan i način davanja povratnih informacija na izvršene tjedne zadatke. Isti moraju biti ažurni, dakle proslijeđeni u što je moguće kraćem vremenu nakon roka za predaju uradaka, time naime jačamo (odnosno održavamo) motivaciju za postizanje konačnog cilja, dakle nadu, a još je važnije da su povratne informacije sadržajno odgovarajuće pripremljene. Pored primjene »sendvič tehnike« (prvo istaknemo pozitivne aspekte, a zatim komentiramo pogreške/nedostatke te završimo onime što je bilo dobro napravljeno) prije svega je važno da negativne povratne informacije oblikujemo na način koji potiče optimistički objašnjavajući stil pripisivanja uzroka za neuspjeh. Optimisti naime negativne događaje češće pripisuju vanjskim čimbenicima (npr. »imao sam premalo vremena za produbljen studij literature«), radi čega ih oni percipiraju kao privremene (npr. »ovaj mi zadatak nije baš uspio, sljedeći ću izraditi mnogo bolje«) i situacijsko specifične (npr. »aplikativan tjedni zadatak mi je stvarao neke probleme, ali online test ću sljedeći tjedan položiti s odlikom«), što im omogućuje da sačuvaju pozitivna očekivanja za budućnost (Luthans i dr., 2007.). S tog je aspekta važno da povratne informacije na izvršene zadatke, prije svega na one negativne, budu što konkretnije (Što točno nije bilo u redu?), s jasnim usmjerenjima i preporukama za poboljšanja.

Mi profesori na DOBA Fakultetu tako nadilazimo tradicionalni okvir profesora kao »pasivnih prenositelja znanja«, te sve više preuzimamo voditeljsku ulogu, koja se odražava u savjetovanju i usmjeravanju studenata, poticanju i jačanju njihovih potencijala i u razvoju prenosivih (»mekih«) kompetencija, koje su ključne za osobni i za karijerni uspjeh.


Izvori:

  • Cameron, K. (2012.). Positive Leadership: Strategies for Extraordinary Performance. Revised Edition. San Francisco: Berrett Koehler.
  • Krasikova, D. V., Lester, P. B. i Harms, P. D. (2015.). Effects of Psychological Capital on Mental Health and Substance Abuse. Journal of Leadership & Organizational Studies, 22.(3.), str. 280.–291.
  • Luthans, F., Youssef, C. M. i Avolio, B. J. (2007.). Psychological Capital: Developing the Human Competitive Edge. New York: Oxford University Press.
  • Smole, M. (2015.). Vloga pozitivnega psihološkega kapitala pri doseganju ravnovesja med zasebnim in poklicnim življenjem. Magistarski rad. Ljubljana, Filozofski fakultet. Dostupno 25. 5. 2017. na: https://psihologijadela.files.wordpress.com/2016/01/magistrska-naloga.pdf  

 

 

 

Informativni dani i savjetovanja
Informativni dani i savjetovanja
Deli
Deli
100% online studij
100% online studij
Popuni obrazac
Popuni obrazac