Polazište rasprave bili su rezultati istraživanja DOBA AI Maturity Index 2026 (DAIMI), prema kojima poduzeća u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji već koriste umjetnu inteligenciju, no ključni razvojni izazov sada je drugdje. Prva faza, u kojoj su poduzeća uglavnom testirala različite alate umjetne inteligencije, postupno se završava. U prvi plan dolazi zahtjevnija druga faza, u kojoj će umjetnu inteligenciju trebati povezati sa strategijom, upravljanjem, odgovornošću, razvojem kompetencija zaposlenika i mjerenjem poslovnih učinaka.
Važna poruka razgovora bila je da ni Europa ni regija, a osobito ne Slovenija kao mala država, ne mogu konkurirati najvećim globalnim akterima iz SAD-a i Kine u razvoju temeljnih modela i najvećih tehnoloških platformi. No to ne znači da nema prilika. Upravo suprotno. Jedna od najvećih prilika jest u tome da brže uskočimo u vlak primjene alata umjetne inteligencije, ponajprije u područjima u kojima već imamo znanje, tradiciju, kvalitetna poduzeća i međunarodnu prepoznatljivost.
Mark Boris Andrijanič posebno je istaknuo područja u kojima bi Slovenija mogla stvoriti važnu razvojnu prednost: farmaciju, biotehnologiju, naprednu industrijsku proizvodnju, nišna visokotehnološka poduzeća i logistiku. Slovenija u tim područjima ima važne temelje. U gotovo svakoj slovenskoj regiji nalazimo poduzeća koja su šampioni u svojoj niši, često vrlo specijalizirana, fleksibilna i uključena u zahtjevne međunarodne lance vrijednosti. Upravo takva poduzeća primjenom umjetne inteligencije mogu ostvariti novu produktivnost, brže odlučivanje, bolje procese i veću konkurentnost.
Naglašeno je da umjetna inteligencija nije prilika samo za velika poduzeća. Mala i srednja poduzeća, zahvaljujući svojoj prilagodljivosti, mogu biti među najbržim korisnicima novih rješenja. Naravno, pritom im je potrebna podrška u razvoju kompetencija, razumijevanju rizika, odabiru pravih poslovnih primjera i uspostavljanju osnovnih pravila primjene.
Umjetna inteligencija sama po sebi ne donosi korist poduzećima. Dodanu vrijednost stvara tek kada je povezana s konkretnim poslovnim ciljevima, znanjem zaposlenika i sposobnošću vodstva da je učinkovito uključi u način djelovanja organizacije.
Prof. dr. Matej Avbelj raspravu je proširio i na ulogu države, javnih institucija i istraživačkog prostora. Umjetna inteligencija može znatno pridonijeti učinkovitijem djelovanju države, bržoj digitalizaciji javnih usluga, boljoj upotrebi podataka i responzivnijoj javnoj upravi. Pritom pojedina tehnološka rješenja nisu dovoljna. Potrebni su jasni ciljevi, odgovarajuća pravila, osposobljeni kadrovi i institucije koje razumiju tehnološke, pravne, etičke i društvene dimenzije umjetne inteligencije.
Važan dio rasprave bio je posvećen i ulozi obrazovanja i istraživačkih institucija. Sugovornici su se složili da će razvoj umjetne inteligencije zahtijevati šire podizanje digitalnih i računalnih kompetencija. To ne znači da svi moramo postati programeri, ali različiti profili stručnjaka moraju razumjeti osnovnu logiku digitalizacije, podataka i umjetne inteligencije. Zato bi bilo smisleno sustavnije uključivati sadržaje digitalizacije i umjetne inteligencije u obrazovne programe, ne samo u tehničkim znanostima, nego praktično svugdje.
Istraživanje DOBA AI Maturity Index 2026 pokazalo je da Slovenija, u usporedbi s Hrvatskom i Srbijom, postiže nešto uravnoteženiji model organizacijske zrelosti u primjeni umjetne inteligencije. Srbija se ističe razvojnom dinamikom i percipiranim poslovnim učincima, a Hrvatska pragmatičnijim i eksperimentalnijim pristupom. Sve tri države suočavaju se sa sličnim pitanjem: kako prijeći s upotrebe pojedinačnih alata na sustavno upravljanje umjetnom inteligencijom.
Zaključak rasprave bio je jasan. Prva faza primjene umjetne inteligencije pokazala je da poduzeća, organizacije i pojedinci brzo prihvaćaju tehnologiju. Druga faza bit će znatno zahtjevnija. Presudno će biti hoćemo li znati umjetnu inteligenciju uključiti u strategiju, procese, upravljanje, razvoj kompetencija i mjerenje učinaka. Upravo je u tome i značenje indeksa DAIMI. Nije riječ samo o mjerenju trenutačnog stanja, nego o uspostavljanju alata kojim će se moći pratiti napredak regije tijekom vremena.
DOBA Fakultet nastavit će razvijati indeks i u idućim godinama. Cilj je da DAIMI postane redovit regionalni alat za praćenje organizacijske zrelosti primjene umjetne inteligencije u poduzećima. Time DOBA Fakultet želi pridonijeti raspravi o tome kako Slovenija i šira regija mogu koristiti umjetnu inteligenciju kao razvojnu polugu, a ne samo kao tehnološki trend.
Propustili ste događaj? Snimku možete pogledati na ovoj poveznici.
.png)