Način učenja posljednjih se godina znatno promijenio. Obrazovanje više nije ograničeno na fizičke učionice, predavaonice i točno određene rasporede, već se sve više seli u digitalno okruženje u kojem su nastavni sadržaji dostupni bilo kada i bilo gdje. Važan dio suvremenog obrazovanja tako je postalo e-učenje, koje nudi veću prilagodljivost ritmu svakodnevnog života.
Razvoj e-učenja izrazito je prisutan i u Europskoj uniji (EU), gdje online učenje i digitalne nastavne materijale koristi sve više ljudi. Online tečajevi, digitalni nastavni materijali i drugi oblici online učenja više nisu samo dopuna tradicionalnom obrazovanju, već postaju važan dio cjeloživotnog učenja, razvoja kompetencija i prilagodbe tržištu rada, koje se brzo mijenja.
Podaci potvrđuju da popularnost e-učenja u EU-u kontinuirano raste. Godine 2025. više od trećine korisnika interneta u EU-u, točnije 34,8 %, pohađalo je online tečaj ili koristilo online nastavne materijale. To je više nego godinu prije, kada je taj udio iznosio 33,4 %, i znatno više nego 2019. godine, kada je takvih korisnika bilo 21,4 % (Eurostat, 2026).
Riječ je o jasnom trenda rasta e-učenja, koji je dodatno ubrzala pandemija COVID-19 i koji ne možemo razumjeti samo kao posljedicu tehnološkog razvoja, već i kao odgovor na suvremeni način života. Ljudi danas traže obrazovanje koje se prilagođava njima – a ne obrnuto. Žele put do znanja koji im omogućuje više samostalnosti, bolju vremensku usklađenost i lakši pristup sadržajima.
E-učenje odgovara na potrebe suvremenog čovjeka jer nudi obrazovanje koje se prilagođava ljudima – a ne obrnuto.
Posebno je zanimljiv podatak da korisnici interneta gotovo dvostruko češće koriste online nastavne materijale nego što se uključuju u formalne online tečajeve (Eurostat, 2026). Iz toga možemo zaključiti da mnogima više odgovara samostalan i manje formalan način učenja. Umjesto strogo definiranog programa, pojedinci mogu usvajati znanje postupno, prema svojim interesima, vlastitim tempom i onda kada im to najviše odgovara. U tome se krije jedna od ključnih prednosti e-učenja: omogućuje više slobode u planiranju studija i veću fleksibilnost u usklađivanju obrazovanja s poslom, obitelji i drugim obvezama. Upravo su to glavne prednosti e-učenja: više slobode i fleksibilnosti.
Iako je rast e-učenja prisutan u cijeloj EU, među državama članicama i dalje postoje znatne razlike. Godine 2025. najveći udio korisnika koji su se uključivali u online učenje ili koristili digitalne nastavne materijale bio je u Nizozemskoj, gdje je dosegnuo 60,2 %. Slijedile su Irska s 59,7 %, Finska s 50,7 % i Švedska s 50,6 %. S druge strane, vrijednosti su bile znatno niže u Rumunjskoj, gdje je udio iznosio 11,8 %, u Bugarskoj 18,4 % i na Cipru 21,0 %. Slovenija se s više od 40 % svrstava iznad europskog prosjeka i zauzima 7. mjesto među državama članicama.
Podaci Eurostata (2026) tako pokazuju da e-učenje nije svugdje jednako razvijeno, već je često povezano s digitalnom razvijenošću države, pristupom tehnologiji i digitalnim vještinama stanovnika.
E-učenje nije važno samo zato što je »moderno« ili tehnološki napredno, već i zato što ima vrlo praktične prednosti. Omogućuje širi pristup znanju, smanjuje geografske prepreke i olakšava stjecanje novih znanja i vještina. Za studente e-učenje znači dodatne mogućnosti za studij i samostalno produbljivanje znanja, a za zaposlene priliku da se obrazuju uz rad i ostanu konkurentni na tržištu rada.
Unatoč pozitivnim trendovima, razvoj e-učenja donosi i neke izazove. Velike razlike među europskim državama pokazuju da pristup digitalnom obrazovanju nije svugdje jednako razvijen. Europska komisija upozorava na izazove kao što su nejednak pristup tehnologiji, nedostatak digitalnih vještina i različita razina spremnosti obrazovnih ustanova za digitalno izvođenje nastave (European Commission, 2026).
Unatoč tim izazovima, jasno je da e-učenje postaje sve važniji dio europskog obrazovnog prostora. Upotreba online tečajeva i digitalnih nastavnih materijala raste, a potrebe za prilagodljivim učenjem sve su veće. E-učenje zato više nije samo dopuna tradicionalnom obrazovanju, već postaje jedan od njegovih važnih oblika.
Toga smo svjesni i na DOBA Fakultetu, gdje je e-učenje središnji način studija. Studij se u cijelosti odvija online, što studentima omogućuje visoku razinu fleksibilnosti i lakše usklađivanje studijskih obveza s poslom, obitelji i drugim područjima života. Ta sloboda u organizaciji studija danas jedna od najvećih prednosti suvremenog obrazovanja.
E-učenje nije samo trend, ono je budućnost obrazovanja – i ta se budućnost događa već danas.
Izvori: